“I moj je život, nesumnjivo, obilježen nasiljem, ali među nama, srećom, postoji nepremostiva razlika! Ako se ja borim, ako ubijam, to je samo zato što mi to nalaže situacija u ovom prekrasnom, ali još uvijek divljem kraju! No, jednoga će dana, nadam se, pravedni zakoni i otvoreniji način razmišljanja izbrisati točke trvenja između stanovnika Darkwooda i bijelih osvajača...”
Tako je Zagor opisao smisao postojanja japanskom princu Minamotu, protivniku u epizodi “Stižu samuraji”, obećavši da će baciti svoju sjekiru u najdublju rijeku kada dođe dan u kojem on više neće morati ubijati radi zaštite dobra. No, do danas to nije uspio učiniti. U njegovu svijetu jednostavne podjele između pravde i zla još uvijek postoje neprijatelji koje samo on može pobijediti.
17. i 18. lipnja Zagor će biti u Zagrebu gdje će ga u povodu 50. rođendana predstavljati njegovi današnji autori: Moreno Burattini, Zagorov scenarist i glavni urednik, Graziano Romani, kantautor koji sklada pjesme inspirirane Zagorom, i Joevito Nuccio, Zagorov crtač.
U knjižari Stripovi na kvadrat u Preradovićevoj 34 te u hotelu Laguna održat će se koncert i promocije nekoliko izdanja koje Ludens, hrvatski izdavač Zagora, predstavlja u povodu impresivne godišnjice stripa nastalog u malom formatu, u doba kad je zbog siromaštva nakon Drugoga svjetskog rata svaka boja u stripu predstavljala izdavački pothvat.
Prije 50 godina, 15. lipnja 1961., izašao je prvi Zagor, strip koji su kreirali Sergio Bonelli kao izdavač i scenarist te Gallieno Ferri, crtač koji je napuštao posao geometra te sve više crtao stripove, i to dotad za francusku izdavačku kuću Edit-Europ. Francuski je izdavač posustao i zbog neuspješnog poslovanja prestao postojati početkom 1961. nakon čega je Ferri tražio talijanskog izdavača i svoje radove dostavio Bonelliju.
Ovaj je shvatio da je riječ o izuzetnom autoru i odlučio, jer nema mjesta u postojećim serijalima, zbog Ferrija pokrenuti novu seriju. Stvorili su Zagora, lik za koji nisu očekivali da će dugo opstati, ali prevarili su se u procjeni jer je talijanska publika u Zagoru otkrila idealnog junaka koji je samo naizgled smješten u žanr vesterna.
Zagor je zapravo putnik kroz vrijeme i prostor pa je u svojim avanturama prošao gotovo cijelu Sjevernu Ameriku, Arktik, Grenland, Škotsku, Karibe i Afriku, pri čemu se borio s duhovima, čudovištima, likovima iz budućnosti i prošlosti, uvijek koristeći snagu mišića, kamenu sjekiru i mornarički kolt koji je nosio u futroli na lijevoj strani pojasa.
[jutarnji.hr]